
Voli me više od svega na svijetu – autobiografija Mire Furlan
Ako nečiju autobiografiju ne smete propustiti, onda je to definitivno autobiografija Mire Furlan Voli me više od svega na svijetu.

Ako nečiju autobiografiju ne smete propustiti, onda je to definitivno autobiografija Mire Furlan Voli me više od svega na svijetu.

Damir Karakaš je pre nekoliko godina bio fizički napadnut na okretištu tramvaja, posle čega je završio u bolnici, doslovno se boreći za život. Napadač nije otkriven, a ne znaju se ni motivi napada. Okretište je, prema rečima autora, roman o nemogućnosti da se išta uradi – osim da se o jednoj takvoj životnoj situaciji napiše roman.

Posle izolacije, lokdauna i ograničenja koje nam je donela pandemija, ko ne bi poželeo da se prethodne dve godine nisu dogodile, ili da smo ih makar prespavali. Glavna junakinja u Mojoj godini odmora i opuštanja radi upravo to, ali ne zato što beži od virusa, već od sebe, društva i disfunkcionalnih odnosa.

Životinja je debitantski roman Lise Tadeo, autorke maestralne studije o ženskoj seksualnosti Tri žene. Ispričan u prvom licu, glasom Džoun, jedne od najprovokativnijih književnih antiheroina, roman na iskren, surov i smeo način govori o ženama koje su preživele muškarce.

U francuskoj zabiti, mlada žena se bori sa svojim demonima – uloga majke i supruge ne da je ne ispunjava, već je troši i uznemirava. Oseća se zatočeno u okruženju kojem ne pripada i čezne za slobodom, svesna je da ne uspeva da bude ono što od nje očekuju, ali želi osećaj pripadanja, žudi za idiličnim porodičnim životom, istovremeno maštajući o tome da naudi sebi ili drugima.

Ako obratite pažnju, primetićete oko sebe ljude poput Nacuki, junakinje romana Zemljani. Toliko su otuđeni od sveta da su gotovo vanzemaljci na Zemlji. Preživljavaju u neprijateljskom i nasilnom svetu privlačeći gnev samim svojim postojanjem. Oni se ne uklapaju – ne zato što ne žele, već zato što ne mogu.

Problem u autobiografskim i autofikcijskim delima leži u tome što treba pronaći pravu meru između veličanja i ocrnjivanja. Emanuel Karer u tome briljira.

Roman Sjaj je fenomenalni prvenac američke spisateljice Rejven Lejlani o Afroamerikanki Idi, koja pokušava da se snađe u svetu privilegovanih u Njujorku.

Kako prihvatiti saznanje da vas je majka dala drugoj ženi? Kako prihvatiti saznanje da vas je trinaest godina kasnije žena koju ste smatrali majkom vratila? Kako se izboriti s osećanjem nepripadanja?

Pisati o mrtvima uvek je nezahvalno jer postoji bojazan da skliznete u patetiku ili napišete depresivnu knjigu. Robert Zetaler u svom romanu Polje jednostavnim, nesentimentalnim pripovedanjem izbegao je i jedno i drugo: umesto sećanja živih na mrtve, on daje priliku mrtvima da se obrate živima.

„Lagala bih ako bih rekla da se nikad nisam radovala majčinoj nesreći.“ \ Kada roman počne ovako razornom uvodnom rečenicom, znate da je pred vama nezaboravna knjiga.

„Nije shvatala koliko vremena treba da postaneš neko drugi, niti koliko je samotan život u svetu koji nije predviđen za tebe.“

Ljubav u slučaju opasnosti je roman o krizi srednjih godina, jedinstvenoj za žene, koja podrazumeva preispitivanje svog života i svojih izbora. Kroz dovitljiv kolaž od pet priča o životu pet žena, Danijela Krin istražuje strah, nadu, ambiciju, krhkost i razočaranja koja oblikuju život modernih žena.

Eva je snažna, nezavisna žena. Eva je žena koja voli. Eva je žena koja počinje da sumnja u sebe. Eva je žena koja razume i nalazi opravdanja. Eva je žena koja ćuti i krije modrice. A drugi ništa ne primećuju ili okreću glavu.

U leto je četvrti, i poslednji, tom lične enciklopedije koju Karl Uve Knausgor piše svojoj najmlađoj ćerki.

Putujuće kazalište Zorana Ferića impresivna je porodična saga u kojoj se prelamaju sudbine autorovih živopisnih predaka i tragične slike naše zajedničke prošlosti.

Da li je za delo važno da znamo ko je autor/autorka? Da li knjige samo upotpunjuju našu sliku o piscu ili spisateljici ili knjige čitamo kroz prizmu onoga što znamo o autoru/autorki?

Inspirisan mahnitim i gotovo nadrealnim okolnostima u svetu Miljenko Jergović je u svom poslednjem romanu Vjetrogonja Babukić i njegovo doba izgradio svet apokaliptične vedrine.