Knjiga za Maju je Tomaševa prozna knjiga nemira, raspadanja i pokušaja objedinjavanja bića, što znači i svijeta, koji autoru uporno izmiče, ali oduvijek, od dana nomadskih koji nisu stvorili uporište, do onih kada vrline i poroci mijenjaju hijerarhiju pa se moralni kompas suludo vrti. Sve se to očituje i u autorovoj poetici, koja kroz jezik i emociju pokušava prenijeti stanja i nedoumice, u poetici koja prati i oponaša rastrzanost bića i pokušaje njegove defragmentacije. No, još nije vrijeme za rezignaciju, postoji volja za životom i mirom, možda se ipak može pobjeći od gejzira psihe ili se na njima ogrijati, možda put u Lisabon na kojem Ona tako inzistira daje nadu, pa bila ona i bez optimizma. Samo se treba pokrenuti, još jednom uroniti.
Kruno Lokotar

U istoimenom kapitalnom delu, Mani Larsene opisuje šta je BLAST: kada se nađe u eksploziji, telo će, zbog razlike u pritiscima, pre no što ga dokače vrelina i krhotine, osetiti nešto najbliže istinskoj slobodi. „Na delić sekunde lebdite, uništeni iznutra.“ Književnost Marka Tomaša saopštava se svetu s baš takvog mesta, ovim romanom još više no ranije. Ali ako smo posle svih eksplozija i dalje tu, mora biti da nas nešto snažno drži na okupu. Pred vama je topla i izuzetno poštena knjiga o tome, ma kako se autor zaklinjao da neprestano laže (jer ako je tako, onda laže da laže).
Marko Šelić Marčelo

Da se bavi fotografijom, Marko Tomaš bio bi jedan od fotografa kao što je Henri-Cartier Bresson, u čije naoko nehajno uhvaćene kadrove stane i sve ono kameri nevidljivo. Ipak je pisac, a Knjiga za Maju niz je takvih slika koje donose i posve intimnu priču, ali i priču čitave jedne generacije, rastrgane nasljeđem prošlosti i nametnutim očekivanjima društva. Priča je to o mnogim izmještanjima i jednom povratku – povrh svega o ljubavi, onoj sudbinskoj, ispisanoj bez imalo patetike, smještenoj tek u svjetlucave pjege jednoga lica. Svojim drugim romanom i možda najosobnijim djelom dosad, Tomaš je još jednom potvrdio da je reč o iznimnom proznom autoru s već prepoznatljivim pjesničkim senzibilitetom za jezik.
Ena Katarina Haler