Levijeva tkaonica svile
Levijeva tkaonica svile je čudesna knjiga u kojoj se otvaraju i stvarni i magični prostori, na čijim se stranicama susreću ljudi, mesta i sudbine, knjiga koja neverovatnom lakoćom pokazuje otkuda sve dolaze priče i pesme, knjiga koja čitaocu govori da stalno drži oči otvorene, a uši načuljene kako bi osetio svu lepotu i tajanstvenost sveta u kojem se nalazi.
990,00 RSD 693,00 RSD
Sedeći tako u čekaonici aerodromske zgrade ili u kupeu voza, vozeći se autoputem ili sporednim putevima koji završavaju na planinskim vrhovima, pomno slušajući i još pomnije promatrajući, Miljenko Jergović pamti i na papir prenosi, u najrazličitijim formama, svoje misli i zapažanja. Svejedno je li reč o pesmi, kratkoj priči, dnevničkom zapisu ili tek crtici, nevažno je li melanholičan ili opor, je li naizgled grub poput tvida ili nežan poput najfinije svile, Jergović uvek rukom majstora tka tekst u najneverovatnijim uzorcima.
Levijeva tkaonica svile je čudesna knjiga u kojoj se otvaraju i stvarni i magični prostori, na čijim se stranicama susreću ljudi, mesta i sudbine, knjiga koja neverovatnom lakoćom pokazuje otkuda sve dolaze priče i pesme, knjiga koja čitaocu govori da stalno drži oči otvorene, a uši načuljene kako bi osetio svu lepotu i tajanstvenost sveta u kojem se nalazi.
Autor | Miljenko Jergović |
---|---|
Dizajner | Jelena Šušnjar |
Broj strana |
192 |
Pismo |
latinica |
Povez |
mek |
Format |
14 x 20 cm |
Godina |
2017. |
ISBN |
978-86-88335-81-2 |
Miljenko Jergović
Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983, a prvu pesničku zbirku Opservatorija Varšava 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča Sarajevski Marlboro iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Objavljuje zatim još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah, Madona, inšallah, Trojica za Kartal), te desetak romana, među kojima su Rat, Vjetrogonja Babukić i njegovo doba, Rod, Dvori od oraha, Herkul i Ruta Tannenbaum. Poljski prevod njegovog romana Srda pjeva, u sumrak, na Duhove dobio je 2012. u Vroclavu književnu nagradu „Angelus“ za najbolju knjigu srednje Evrope. Dela su mu prevedena na više od dvadeset jezika, a za svoj književni i publicistički rad primio je više nagrada. Jergović je za sebe rekao: „Nisam ni hrvatski, ni bosanski, pripadam samo onima koji moje knjige dobronamjerno čitaju na jeziku na kojem su napisane, bez obzira na to koje su oni nacije.“