Sarajevo, plan grada
Emotivna i slojevita mapa sarajevskih ulica, trgova i mahala, sačinjena od sećanja, porodičnih anegdota, komšijskih priča i gradske istorije. Jergović piše o gradu kao o živom organizmu u kojem se dužina ulica ne meri metrima, već gustinom priča urezanih u njih.
1.595,00 RSD Originalna cena je bila: 1.595,00 RSD.1.397,00 RSDTrenutna cena je: 1.397,00 RSD.
Sarajevo, plan grada je emotivna i slojevita mapa sarajevskih ulica, trgova i mahala, sačinjena od ličnih sećanja, porodičnih anegdota, komšijskih priča i gradske istorije. Pripovedač hoda ulicama čija su se imena menjala onoliko puta koliko su se menjale vlasti i ideologije, priseća se odrastanja, likova s kojima se družio ili onih koji su ušli u urbanu legendu. Odlazi nekoliko vekova u prošlost pa se vraća u sadašnjost, sve dok se pred čitaocima ne izgradi Sarajevo koje postoji još samo u njegovim snovima i sećanjima, s kojim se stvarni grad više ne podudara.
Jergović ne piše vodič niti putopis o jednom gradu, ne piše ni memoare, a ni roman u klasičnoj formi. Piše posvetu gradu koji takav više ne postoji, zbirku sećanja u kojoj ima mesta i za sajdžije i za univerzitetske profesore, i za lokalne lude i za lekare – za sve one o kojima zvanična istorija neće zapisati ni retka, a bez kojih te istorije ne bi bilo.
Sarajevo, plan grada je knjiga kakvu bi svaki grad poželeo, ali koju je mogao dobiti samo onaj čiji pisac u njemu više ne živi.
| Pisac | Miljenko Jergović |
|---|---|
| Dizajner | Jelena Šušnjar |
| Broj strana |
547 |
| Pismo |
latinica |
| Povez |
mek |
| Format |
14 x 20 cm |
| Godina |
2026. |
| ISBN |
978-86-6084-090-7 |

Miljenko Jergović
Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983, a prvu pesničku zbirku Opservatorija Varšava 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča Sarajevski Marlboro iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Objavljuje zatim još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah, Madona, inšallah, Trojica za Kartal), te desetak romana, među kojima su Rat, Vjetrogonja Babukić i njegovo doba, Rod, Dvori od oraha, Herkul i Ruta Tannenbaum. Za roman Ruta Tannenbaum Jergović je 2007. dobio nagradu „Meša Selimović“. Poljski prevod njegovog romana Srda pjeva, u sumrak, na Duhove dobio je 2012. u Vroclavu književnu nagradu „Angelus“ za najbolju knjigu srednje Evrope, dok je italijanski prevod knjige Sarajevo, plan grada dobio 2025. u Rimu nagradu „Ismail Kadare“. Za zbirku priča Trojica za Kartal nagrađen je Lajpciškom književnom nagradom za evropsko razumevanje za 2026. Dela su mu prevedena na više od dvadeset jezika, a za svoj književni i publicistički rad primio je više nagrada. Jergović je za sebe rekao: „Nisam ni hrvatski, ni bosanski, pripadam samo onima koji moje knjige dobronamjerno čitaju na jeziku na kojem su napisane, bez obzira na to koje su oni nacije.“
























